ZAGREB, 16. studenoga 2022. - Ministarstvo gospodarstva i odr?ivog razvoja (MINGOR) i Svjetska Banka u Hrvatskoj predstavili su rezultate dvogodi?njeg projekta tehni?ke pomo?i kojem je cilj bio pru?iti potporu Hrvatskoj u prelasku na kru?no gospodarstvo (KG). Naglasak projekta bio je na odr?ivom gospodarenju gra?evnim otpadom u Hrvatskoj ?to je rezultiralo izradom prijedloga Akcijskog plana za kru?no gospodarenjenje gra?evnim i otpadom od ru?enja.
Projekt ugradio je koncept kru?noga gospodarstva u budu?i Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023-2028. Hrvatska godi?nje proizvede oko 6 milijuna tona otpada, ?to je prosje?no oko 1,5 tona po osobi godi?nje. Ve?ina tog otpada dolazi od gra?evinskog sektora i ku?anstava. Sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj uvelike se oslanja na odlagali?ta otpada. Unato? ostvarenom napretku, Hrvatska je u 2021. jo? uvijek odlagala 58% komunalnog otpada na svojih 80 aktivnih odlagali?ta.
“Gospodarenje otpadom, uklju?uju?i sakupljanje i obradu otpada, klju?no je za pove?anje stope kru?nosti, te smanjenje negativnih utjecaja odlagali?ta otpada na zdravlje i okoli?“ - istaknuo je u uvodnom obra?anju dr?avni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i odr?ivog razvoja Mile Horvat. ?Gospodarenje otpadom usko je vezano i s politikom za odr?ive proizvode. Poticaj kru?nom dizajnu proizvoda koji uklju?uje smanjenje potro?nje, ponovnu uporabu proizvoda i recikliranje, uvodi model poslovanja koji ?e sprije?iti ?tetni utjecaj proizvoda na okoli? i oja?ati pro?irenu odgovornost proizvo?a?a proizvoda. Ovakva odr?iva politika proizvoda zna?ajno smanjuje otpad. Ono ?to je va?no istaknuti je da kad se otpad ne mo?e izbje?i njegova ekonomska vrijednost mora biti obnovljena, a njegov ?tetan utjecaj na okoli? i klimatske promjene minimiziran.”
?Usvajanje na?ela kru?noga gospodarstva mo?e ispraviti negativan trend degradacije okoli?a i oskudice resursa uzrokovan neodr?ivim razinama crpljenja prirodnih sirovina, te pobolj?ati ekonomsku sigurnost i uklju?enost“, izjavio je Jehan Arulpragasam, direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju. “Promjena na?ina proizvodnje i potro?nje proizvoda zahtijeva ambiciozne reforme i drago nam je da je Hrvatska vlada prepoznala va?nost kru?ne transformacije svog gospodarstva; podr?avamo njezina nastojanja da ostvari ciljeve Europske unije koji se odnose na iskori?tavanje i obradu otpada kao resursa i ograni?enje uporabe odlagali?ta.“
Dvogodi?nji anga?man Ministarstva gospodarstva i odr?ivog razvoja i Svjetske banke doprinio je izradi mjera i politika koje poti?u smanjenu potro?nju, dugotrajniju upotrebu proizvoda i materijala, te produljenje njihovog vijeka trajanja. Ministarstvo je odabralo sektor gra?evnog otpada kao prioritetnu kategoriju otpada za izradu petogodi?njeg Akcijskog plana za kru?no gospodarstvo 2023.-2027. prvenstveno zbog njihovog velikog materijalnog i uglji?nog otiska, ali i socio-ekonomske vrijednosti. Ta je odluka potaknuta dvama razornim potresima koji su se dogodili 2020. i velikim koli?inama gra?evnog otpada koji nastaje. Identificirana su jo? tri prioritetna sektora koja bi mogla imati najvi?e koristi od primjene kru?nih rje?enja: plastika, hrana i tekstil.
Prijedlog Akcijskog plana za kru?no gospodarstvo u sektoru gra?evnog otpada definira skup ciljeva, operativnih mjera i konkretnih radnji za smanjenje stvaranja otpada i ostvarenje zacrtanog cilja EU-a od 70 % oporabe, ?to uklju?uje recikliranje i druge vrste uporabe otpada u korisne svrhe. Posebno se isti?e ja?anje tr?i?ta sekundarnih sirovina i nusproizvoda i to sekundarnih sirovina s obaveznim sadr?ajem recikliranih materijala, pobolj?anje kvalitete podataka o gra?evnom otpadu, smanjenje nezakonitog odlaganja gra?evnog otpada i pove?anje oporabe otpada. Plan je izra?en kroz participativni proces u koji su bili uklju?eni svi dionici - javna tijela, poduze?a, organizacije civilnog dru?tva te akademska zajednica.
Konferencija je okupila predstavnike Ministarstva gospodarstva i odr?ivog razvoja, lokalne uprave, gra?evinskih tvrtki, organizacija civilnog dru?tva, me?unarodnih stru?njaka i Svjetske banke. Svi sudionici su potvrdili va?nost rje?avanja problema lokalnih sredina u gospodarenju otpadom, poput ilegalnog odlaganja otpada i potrebe za pove?anjem inspekcijskog nadzora, a istaknuti su i primjeri dobre prakse odvojenog sakupljanja otpada u gradovima Prelog, Krk i Koprivnica. Naglasili su i inicijative industrije i njihova ulaganja u nove tehnologije obrade gra?evnog otpada za proizvodnju recikliranih materijala.
Pored tehni?ke podr?ke pru?ene Hrvatskoj, na konferenciji je predstavljeno i nadolaze?e istra?ivanje Svjetske banke o iskustvima europskih zemalja u provedbi politika kru?noga gospodarstva, provedeno u ?etiri dr?ave ?lanice EU-a: Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
