SARAJEVO, 19. oktobar 2023. – Nakon usporavanja u 2023, o?ekuje se umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu na 3 posto u 2024, u uslovima daljeg oporavka u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi ni?a inflacija trebalo da doprinese rastu raspolo?ivog dohotka i pru?i podr?ku potro?nji, navodi se u novom, danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvje?taju Svjetske banke.
Tempo rasta koji ?e region zabilje?iti u 2024. bit ?e br?i nego u 2023, ali stopa rasta mo?e biti ni?a za 0,1 posto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvje?taja. Projekcija rasta za 2025. ostala je nepromijenjena i iznosi 3,5 posto.
Tabela. Izgledi za Zapadni Balkan, 2020-2025.
Razlike u odnosu na projekcije iz aprila 2023. (u procentnim poenima) | |||||||||
| 2020 | 2021 | 2022 | 2023e | 2024f | 2025f | 2023e | 2024f | 2025f | |
| Realni rast BDP-a (u %) | |||||||||
| Albanija | -3.3 | 8.9 | 4.8 | 3.6 | 3.2 | 3.2 | 0.8 | -0.1 | -0.1 |
| Bosna i Hercegovina | -3.0 | 7.4 | 3.9 | 2.2 | 2.8 | 3.4 | -0.3 | -0.2 | -0.1 |
| Kosovo | -5.3 | 10.7 | 5.2 | 3.2 | 3.9 | 4.0 | -0.5 | -0.5 | -0.2 |
| Sjeverna Makedonija | -4.7 | 3.9 | 2.1 | 1.8 | 2.5 | 2.9 | -0.6 | -0.2 | 0.0 |
| Crna Gora | -15.3 | 13.0 | 6.4 | 4.8 | 3.2 | 3.1 | 1.4 | 0.1 | 0.2 |
| Srbija | -0.9 | 7.5 | 2.3 | 2.0 | 3.0 | 3.8 | -0.3 | 0.0 | 0.0 |
| ?est zemalja Zapadnog Balkana | -3.0 | 7.8 | 3.3 | 2.5 | 3.0 | 3.5 | -0.1 | -0.1 | 0.0 |
Izme?u zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio sna?niji od o?ekivanog, ?emu je izme?u ostalog doprinijela uspje?na turisti?ka sezona, a u 2024. se mo?e djelimi?no usporiti. Prema projekcijama, rast ?e se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod uticajem pove?anja potro?nje i investicija.
?Uprkos vi?estrukim ?okovima, zemlje Zapadnog Balkana uspjele su da zabilje?e rast, otvore nova radna mjesta i smanje stepen siroma?tva, ?to ukazuje na sna?ne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona,“ rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. ?Ohrabruje ?injenica da Zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija Zapadne Evrope. Me?utim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, ?to zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u odr?ivi rast,“ zaklju?ila je ona.
Uprkos o?ekivanjima, tr?i?te rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je da ja?a u 2023. Prosje?na stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla je novu istorijski najvi?u vrijednost od skoro 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta. Napredak je bio najsna?niji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Istovremeno, nedostatak radne snage i dalje je me?u najzna?ajnijim problemima koje navode privrednici na Zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije, u?e??e u radnoj snazi jo? uvijek je nisko, ?to, uz dubok rodni jaz, ote?ava dalje smanjenje siroma?tva.
Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za ve?e u?e??e u radnoj snazi, ve? i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope, navodi se u izvje?taju. Pored tih napora, potrebni su i br?a zelena tranzicija i ve?i obim ulaganja u pove?anje otpornosti na elementarne nepogode, izme?u ostalog i u poljoprivredi.
?Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najzna?ajnije uti?u su?e, skra?ivanje godi?njih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako za?tite poljoprivredu od prirodnih rizika i u?ine je otpornijom, ekonomije Zapadnog Balkana mogle bi da nastave da pove?avaju produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i budu u stanju da odr?ivo proizvode vi?e kvalitetne hrane za doma?e potrebe, ali i za izvoz, izme?u ostalog i u EU“, izjavila je Natasha Rovo, vi?a ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvje?taja. ?Za to je potrebno unaprje?enje javnih politika i ulaganja kako bi se podstaklo ?to ?ire usvajanje klimatski pametnih tehnologija i praksi me?u poljoprivrednicima, uz podr?ku sna?nijih javnih institucija koje su od presudnog zna?aja za odr?ivi rast poljoprivrede“, dodala je Rovo.
Iako se poljoprivredni sektor u regionu smanjuje, i dalje je veoma relevantan: primjera radi, u ovih ?est zemalja u poljoprivredi je zaposleno izme?u sedam i 35 posto stanovnika. Ozelenjavanje poljoprivrede stoga nudi priliku za podizanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti ovog sektora, i to putem svrsishodnijeg kori?tenja dostupnih javnih sredstava, znanja i inovacija, navodi se u izvje?taju.
Kontakti:
U Be?u: Filip Kochan, fkochan@worldbank.org
U Beogradu: Gordana Filipovi?, gfilipovic@worldbankgroup.org
U Pri?tini: Lundrim Aliu, laliu1@worldbank.org
U Skoplju: Anita Bo?inovska, abozinovska@worldbank.org
U Sarajevu: Jasmina Had?i?, jhadzic@worldbank.org
U Tirani: Ana Gjokutaj, agjokutaj@worldbank.org
Vi?e informacija i prethodna izdanja Redovnog ekonomskog izvje?taja za Zapadni Balkan mo?ete na?i ovdje.
