WASHINGTON, 5. oktobar 2023. – Procjena ekonomskog rasta na tr?i?tima u nastajanju i zemljama u razvoju na prostoru Evrope i centralne Azije povi?ena je na 2,4% za 2023., navodi se u danas objavljenom izvje?taju Svjetske banke o ekonomskim kretanjima u ovoj regiji (Europe and Central Asia Economic Update).
Porast odra?ava pobolj?ane prognoze za ratom pogo?enu Ukrajinu i za zemlje centralne Azije, kao i postojanost potro?nje gra?ana u Turskoj te br?i rast od o?ekivanog u Rusiji, zbog velikog porasta dr?avnih izdataka u vojne i socijalne svrhe. Ne ra?unaju?i Rusiju i Ukrajinu, o?ekuje se da regionalni u?inak dosegne rast od 3% u 2023. Me?utim, ova stopa rasta ni?a je od dugoro?nog prosjeka prije pandemije. Ukupno gledano, o?ekuje se da ?e rast u polovini zemalja Evrope i centralne Azije u 2023. biti manji ili neznatno ve?i u odnosu na 2022. godinu.
Za period 2024–25. prognozira se godi?nja stopa rasta od 2,6% zbog slabe ekonomske ekspanzije u Evropskoj uniji (EU) – najve?em trgovinskom partneru zemalja regije – visoke inflacije, poo?trenih uslova finansiranja i posljedica invazije Rusije na Ukrajinu.
?Me?usobno povezani ekonomski ?okovi invazije Rusije na Ukrajinu, krize tro?kova ?ivota i klimatskih rizika donose zahtjevne izazove za Evropu i centralnu Aziju“, istaknula je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. ?Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih ekonomskih i socijalnih ishoda, ja?e otpornosti i ubrzane dekarbonizacije ekonomije“.
Negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u razvoju i tr?i?ta u nastajanju u Evropu i centralnoj Aziji. Visoka inflacija mogla bi potrajati zbog nestabilnijih svjetskih tr?i?ta roba i skoka cijena energenata. Svjetska finansijska tr?i?ta mogla bi postati jo? nestabilnija i restriktivnija zbog poo?trenih uslova finansiranja. Svjetski ekonomski rast u periodu 2020–2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodi?njem periodu od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabiti.
“Ovogodi?nji fiskalni deficiti ostali su manje-vi?e isti uprkos ranijim planovima vlasti da provedu fiskalnu konsolidaciju nakon nekoliko godina velikog porasta javne potro?nje zbog COVID-a i krize ?ivotnih tro?kova“, naglasio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. “Dr?avni bud?eti ?e i dalje biti pod pritiskom sve ve?ih tro?kova starenja stanovni?tva, vi?ih kamata, neophodnih ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i ubla?avanja njihovih posljedica te rje?avanja drugih me?usobno povezanih kriza“.
Ukrajinska ekonomija ?e vjerovatno rasti po stopi od 3,5% ove godine, nakon smanjenja od 29,1% poslije invazije Rusije na ovu zemlju, zahvaljuju?i stabilnijoj opskrbi elektri?nom energijom, pove?anoj javnoj potro?nji, neprekidnoj podr?ci donatora, boljoj ?etvi i preusmjeravanju dijela izvoza preko zapadnih granica zemlje.
Ovogodi?nji rast u Turskoj dosegnut ?e 4,2%, ?to je posljedica smanjene politi?ke neizvjesnosti i postojane potro?nje gra?ana. Ipak, prosje?na stopa rasta u 2024. i 2025. godini vjerojatno ?e pasti na 3,5% uslijed smanjene doma?e potra?nje u uvjetima sve vi?ih kamatnih stopa i postupne fiskalne konsolidacije. U Rusiji ?e skok dr?avne potro?nje i postojana potro?nja gra?ana vjerovatno dovesti do rasta od 1.6% u 2023., koji ?e pasti na 1,3% u 2024. te 0,9% u 2025. zbog ograni?enja kapaciteta i slabije doma?e potra?nje.
Za centralnu Aziju predvi?a se ja?anje rasta na 4,8% u teku?oj godini i odr?avanje prosjeka od 4,7% u 2024. i 2025. ukoliko inflacija bude umjerena.
S druge strane, u zemljama Zapadnog Balkana prognozirano je usporavanje na 2,5% ove godine i porast na 3,3% u 2024. i 2025., kao odraz ubla?avanja inflacijskih pritisaka, postepenog oporavka izvoza i pove?ane javne potro?nje na infrastrukturne projekte u ?ijem finansiranju u?estvuju donatori. U 2023. godini potro?nja se odr?ala u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, ?emu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potra?nje za njihovim izvoznim proizvodima u EU.
U nekim zemljama ja?a trgovina i pove?ani priliv novca i ljudi i dalje pospje?uju ekonomske aktivnosti, naro?ito u centralnoj Aziji i ju?nom Kavkazu, pa su tako Armenija, Gruzija i Tad?ikistan ve? drugu godinu zaredom u vrhu zemalja regije prema ekonomskom rastu.
